Istovremeno, i dalje plaćamo vrlo visoku cijenu uvođenja drugog stupa. To stvara situaciju u kojoj se država dodatno zadužuje za isplatu mirovina iz prvog stupa te ponovo posuđuje od fondova sredstva uložena u drugi stup i na njih plaća kamate.
Mogućnost izbora opcije povratka u prvi stup za sve kojima je to povoljnije znači da država iz javnih sredstava osiguranicima nadoknađuje gubitak na njihovoj mirovini koji je rezultat ulaganja u drugi stup. Istovremeno, vlasnici društava za upravljanje fondova u svakom slučaju ostvaruju dobit kroz ulazne naknade i naknade za upravljanje, neovisno o rezultatima koje postignu svojim ulaganjima.
Hrvatski model drugog mirovinskog stupa ne postoji u starim članicama EU, a usvojio ga je samo dio bivših socijalističkih zemalja pod pritiskom međunarodnih financijskih institucija. Većina tih zemalja u međuvremenu je od njega odustala i rasformirala ga.
Suprotno često proklamiranoj tezi, individualna kapitalizirana štednja ne može riješiti demografski problem mirovinskog sustava. Održivost mirovinskog sustava i veća razina mirovina mogu se postići isključivo povećanjem stope zaposlenosti i povećanjem bruto plaća, za što su, uz druge mjere, potrebni i znatno intenzivniji napori u suzbijanju sive ekonomije.
Sadašnja stopa mirovinskog doprinosa od 20 posto jedna je od najnižih u cijeloj Europi te ovaj doprinos u Hrvatskoj u cijelosti plaćaju radnici, što je u suprotnosti s Konvencijom br. 102 Međunarodne organizacije rada.
Od iduće Vlade očekujemo:
• dubinsku analizu dosadašnjih troškova i koristi uvođenja drugog mirovinskog stupa te otvaranje argumentirane rasprave o njegovim mogućim alternativama
• razmatranje obustave daljnjih uplata u drugi stup i povratak 5 posto doprinosa u prvi mirovinski stup
• reformu postojećeg drugog stupa kako bi on više sličio takvim modelima u zapadnoeuropskim državama, uključujući razmatranje uvođenja dodatnog mirovinskog doprinosa na teret poslodavca
• pronalazak sistemskog rješenja koje će omogućiti rast mirovina, odnosno povećanje udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći na najmanje 50 posto, a koje će obuhvatiti mjere vezane uz povećanje stope zaposlenosti, povećanje bruto plaća i aktivnije suzbijanje sive ekonomije.
